Zbog globalnih izazova u odnosu na znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (STEM) i kritičnih ekonomskih izazova i održivosti u 21. stoljeću, škole usmjerene na STEM se ubrzano otvaraju. Štoviše, cilj provedbe škola usmjerenih na STEM je odgovoriti na političke i poslovne zahtjeve za boljom radnom snagom i građanstvom obrazovanim u području STEMa. Međutim, prije nego krenemo dalje, potrebno je objasniti što je STEM obrazovanje.

Prema Nathanu i Nilsenu (2009), STEM obrazovanje označava „interdisciplinarni pristup učenju gdje su rigorozni akademski koncepti povezani s lekcijama iz stvarnog svijeta dok učenici primjenjuju znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku u kontekstima koji stvaraju veze između škole, zajednice, posla i globalnih poduzeća koje omogućuje razvoj STEM pismenosti, a time i sposobnost natjecanja u novoj ekonomiji”.

Nadalje, nekoliko škola usmjerenih na STEM obrazovanje također koristi učenje temeljeno na projektima (PBL). Kao što navode Larmer i Mergendoller (2010.), PBL ne cilja samo na razvoj konceptualnog znanja, već i na primjenu kroz proširena iskustva učenja oko fokusa ili teme. Osim toga, PBL promovira kritičko razmišljanje, komunikaciju i suradnju. Unatoč tome, Johnson (2012) je otkrio da su dugoročno planiranje, vodstvo, resursi i predanost, među mnogim drugim čimbenicima, ključni za razvoj i pokretanje škola i inicijativa usmjerenih na STEM.

Uz PBL, u skladu sa studijom koju je provela Ridgeview STEM Academy (RSA), potrebno je uzeti u obzir još tri teme kako bi se analizirao pozitivni utjecaj na STEM obrazovanje. Prije svega, suradnja nastavnika. Suradnja među učiteljima ključna je za razvoj STEM obrazovanja jer kad učitelji surađuju, jedni s drugima dolaze do uspješnih nastavnih strategija, tehnika i resursa. Osim toga, zbog činjenice da STEM obrazovanje naglašava integraciju različitih disciplina, suradnja između nastavnika iz različitih STEM predmeta može omogućiti osmišljavanje interdisciplinarnih projekata i aktivnosti. Povrh toga, njihova suradnja može potaknuti razvoj rješavanja problema i kritičkog mišljenja.

Kao i suradnja nastavnika, vizija škole također igra ključnu ulogu budući da je vizija škole ta koja daje smjer i svrhu za cijeli obrazovni sustav. Iz tog razloga, ako škola daje prioritet STEM obrazovanju, dizajn kurikuluma će se modificirati. Štoviše, modifikacija toga može dovesti do utvrđivanja potrebe za specifičnim resursima, kao što su tehnološki alati ili čak specijalizirani nastavni materijali ili metodologije kao što je PBL metodologija. Kao što navode Slavit, Nelson, et al. (2016.) „nastavnici su zaključili da su učenici zainteresirani za rješavanje problema iz stvarnog svijeta i uključivanje u praktično učenje“.

Kao i kod prethodne dvije teme, pri provedbi STEM obrazovanja odlučujuće je odgovoriti na potrebe učenika. Na temelju toga učitelji mogu doći do zaključka da učenici imaju jedinstvene stilove učenja, odnosno različite sposobnosti i interese. Kao što navode Slavit, Nelson, et al. (2016.) studenti su tvrdili da više vole primijeniti scenarije iz stvarnog svijeta, drugim riječima, radno mjesto koje se ne temelji samo na radnim listovima s točnim ili netočnim odgovorima. Osim toga, učinkovito STEM obrazovanje može potaknuti učenike na veću motivaciju i na taj način potaknuti njihovu znatiželju i njegovati njihove interese.

Ukratko, u skladu s Kelleyjem, Knowlesom i dr. al. (2020.) “STEM zahtijeva složeni sustav pedagoških pristupa koji rade u harmoniji kako bi se postigle ključne teorije učenja kako bi se ostvarile prednosti integracije predmeta”. Unatoč tome, uz odgovarajuće vrijeme i intelektualnu podršku, učitelji mogu podržati ne samo pokretanje STEM škola, već i poticati individualni i kolektivni napredak. Kao sredstvo za postizanje ovog specifičnog cilja, učiteljeva samoučinkovitost važna je i za uspjeh nastavnika i za izvedbu učenika u STEM obrazovanju.

Reference:

https://link.springer.com/article/10.1186/s40594-020-00211-w

https://link.springer.com/article/10.1186/s40594-016-0040-5